INKULUMO KANDUNAKULU UNDAWENI MAHLANGU

Ihlelo lokwakha kabutjha nokuthuthukiswa kwelizwe lekhethu begodu nokutjhugululelwa kubumbano, ukungabandlululi, ukungabandululi ngokobulili begodu nomphakathi oneragelo phambili, befodu nokukghonakajwa kweminqopho yepilo encono yabo boke abantu bekhethu,kusaragela phambili.

Akukho ukubuyela emva.

Bekungeze kwabalula kithi namhlanje ukukhomba emuva ngathana bekungasibo labo abalwa ngaphandle kokuzaza eminyakeni elikhulu eyadulako balwela ikululeko yabantu eminyakeni elikhulu eyadlulako balwela ikululeko yabantu bekhethu kuhlelo elimbi lebandululo nobukoloni.

Ngithanela ukuthatha lelithuba lokobana ngihloniphe abarholi labo, abalwelikululeko, kunye nabantu bekethu labo abasaphilako nalabo abangasekho-ngepumelelo ehle kangaka.

Siyathokoza

Khulukazi ngihlonipha umongameli wangaphambili,Mnu. Nelson Mandela kunye no Mongameli uThabo Mbeki ngokuhlenga nekuthuthukiseni umbuso omutjha wedemokresi eenkathini ezibudisi.

Behodu nakuloyo engimelamako eMpumalanga uMathew Phsa, abosomkhandlu bakhe begodu kunye nabasebenzisani babo kubandla lesbethamthetho.

Bendlala umleyo oquniliko lokobana kufezeke iindingo nokuthuthuka kwezehlalakuhel, idemokrasi, ituthuko begodu nobulungiswa kibo boke.

Kusibopho sombuso lo, lokobana wenze indlea zokuhlonipha boke labo abafaka isandla ekuthuthukisweni komphakathi weke kunye nephrovinsi yekhethu.

I-ofisi lami lizokutlama imigomo ezokuhlolwa ngiyo yoke imimnyango, ekusikimikseni iminyanya yokubahlinipha nokubathathela phezulu.

Lokhu kuzokuba idlela yethu yokutjho kibo: Siyathokoza iinkutani.

Zezindlu

Enyakeni ogadungileko bonyana sizokuhlinzeka ngezindlu 1700. Izindlu ezizinkulungwana ezisithandathu ezitja zakhiwe bezanikelwa abaninizo.

Izindlu ezizinkulungwana ezilikhomba zidluliselwe kubanikazi ngehlelo elitjhiphileko.

Izindlu enzingaphezulu kwekulungwana namatjhumi amane zisakhiwa begodu 2597 zilungiselelwa lokobana zidluliswe ibhodi.

Omunye walabo abanikelwe izindlu ngumnu. Sipho Nkosi osebenzisa isitulo samavilo sabachwalileko. Walindela indlu iminyaka 34 begodu bekacatjhile emzini endaweni yase Amsterdam.

Njenganje unendlu begodu nobunikazi benarha ngebanga lokobana unesikokoro esandleni sakhe.

Sepilo

Eminyakeni emihlanu edlulikleko siberegise R202.25 emntwaneni ngamunye kwezamaphilo. Namhlanje siberegisa R324.00 kuElize Maree osesemncani kunye nakwabanye abentwana abanzima nabamhlophe.

KuPrimary Health Care sizokusebenzisa R282.00 emntwaneni ngamunye nakulinganiswa R196 eminyakeni emine eyadlulako.

Indleko zehlelo lokudla likhuphuke kusukela ku R11m lafika kuR37,8 m erhelebha 461 420. Abomma abanengi abasidisi bayarhelebheka kwezamaphilo. Amakliniki amanengi azokuqedelelwa ngalo unyaka. Afaka hlangana Lefiso, Kabokweni, Moretele kunye ne Verena.

Maduze nje kuzokuthonywa ngekliniki yeScabe kunye ne Moloto. Sithuthukisa iimbhedlela zase Witbank, Shongwe kuny ne Piet Retief begodu sizokwakha isentha etja yezamaphilo eDaggakraal. Kunamaphiko amatjha aqalene nalabo abasidisi ePhiladelphia nase Tonga.

Iindlela

Sibuye sathela indlela enga-60 km ihlabathi. Sasebenza indlela ye Waverley, indlela I Dundonald nendlela ye siyabuswa-Matshiding.

Iindlela iMoloto, Ebuhleni-Elukwatini, Amersfofrt- Daggakraal, Loding-Nokaneng kunye neDriefontein-Piet Retief sele zizokuphela.

Zezefundo

Mnu. Speaker, ezinye zezinto eziqaliweko efundweni kubuyiselwa kwethemba nesithunzi kumiphumela kaMatriki.

Lokhu ngingakutjho ngaphandle kokuzaza kobanyana lokhu sikghanile ukukwenza ngepumelelo. Bekube lapha, ngithanda ukuthokoza boke ababambiseneko kezefundo okungibo abenze bona siphumelelo.

Okufakahlangana amalunga wendlu le, iinyonyana zabotitjhera kunye neenhlangano, imibuthano yabafundi, abazali, iimphathiswa zomnyango, amalunga we Bhoi yokuhlolwa kunye noSomkhandlu uCraig Padayachee.

Ekunciphiseni ukusalela emva komthanganasisekelo awenzaka ngesikhathi sebandlululo kezefundo, inani R47,4 iingidi labekelwa ngahlanye liqalene namaphrojekthi amakhulu.

Sizokwazi ukuqedela iinkolo ezitja 17, amaklasi 244, amaklasi alitjhumi asipetjheli, imakhiwo yezokuphatha 17 emitjha, inzindlwana 910 zokuphumela kunye neenkolo ezi 10 ezivuselelweko.

Bekube namhlanje iinkolo ezimbili, amaklasi 228 amatjha, izindlu zokuphatha ezibumnane, izindlwana zokuphumela 885 kwakhiwe kunye neenkolo ezibimnane zakhiwe.

Zehlalakuhle

Mnu. Speaker, 1898 592 iimali zesondlo zibhadelwe. Lokhu kufaka hlangana izondlo zabentwana kunye nezondlo zalabo abambhelekelweko.

Lokhu kungaphezu kwamaphesenti ama=75 wesamba okuqalwene naso. Irhelebho lanikelwa iindawo ezingakathuthukiswa kunye neendawo zemaplasini kuqalwe khulu labo abatlhagako.

Irhelebho lanikelwa iindawo ezakhe zatjhejwa kodwana isizo labo lincani khulu. Amaphrojekthi wokuqotha ubuchaka enzelwe labo abatlhagako, kunye namakhaya anganalitho emphakathini. Amaphrojekthi ama- 155 wokuqotha ubuchaka abonelelwa ngemali.

Zokuzithabisa

Imigidingo yokuzithabisa yabantu bekhethu, kithi alihalandla eliqakathekileko kezomnotho. Sfake isandla ekuthuthukiseni kwamasentha wezobuciko namasiko kwezinye iincenye zephrovinsi yekethu. Njengobanasathembisa isitediyamu saKaNyamazane sisivuselele.

Sisebenzise amaR4.5m ekwakheni isentha yemidlalo yangekhaya eSabie begodu ama R2m kesentha yezobuciko namasiko eMatsulu.

Mnu. Speaker, sinikele ngemali ema R1m kuLocal Transitional Council kunye neenhlangano zezemidlalo iphrovinsi yekhethu le yoke lokobana bathuthukise zemidlalo eendaweni zemakhabo.

Unyaka lo sizokudinga imali edlula ama R2m kabana sithuthukise nofana siqedelele amastediyamu weLeandra, Carolina, eMbuzini, Driekopies kunye neMoutse. Ama- R25 000 ukuvuselela ilayibrari le-Amersfort.

Amagama

Iphrovinsi yekhethu isazele amagama amambi avela esikhathini esadlulako sebandlululo.

Ngebanga lokobanyana siholelwa etjhugulukweni okungilo elizokuhlala, sizokunikela abantu bonyana bathiye iindawo zemakhabo lezo ezinamagama amambi.

Ekupheleni konyaka lo sizobe sesegadangise isihlathulul magama sesiSwati nesiNdebele.

Zomnohto

Simbuso weProvinsi sizokuhlala ngaso soke isikhathi sizokuthathela phezulu besiqininsekise.

Inhlelo lokuhlelwa kwamabubulo lithoma ukuba neemthelo njengobana sivule iWool cluster e-Ermelo begodu sithole ukusekelwa ngeemali kobana sibandlule abantu aba-24 ngokuphothela nokuluka iwulu.

Enye imali itholakele yokobana sikwazi ukuvula sinawo amanye amaphrojekthi asele asendleleni yokuthuthuka. Sinesichema sezokurhweba nokusisa eChina, Saudi Arabia ne India hlangana no disemba 1999 no Januari 2000.

Sizokutjheja khulu I-Europe kusukela ekupheleni lwenyanga le sikhambele amaphasi esibona kuzoba bulula kiwo ukuthola amasiso.

Iphrojekthi yokuthuthukisa iMaputo izokythathelwa phezulu ngokupheliwa kwe Thechnical Committee ngoDisemba 1999 nokuhlonywa kwephiko elizimiseleko elakhiwe neemphathiswa ezithunyelwe minyango ehlukeneko yombuso.

Ukukhulisa ubudlelwana hlangana nephrovinsi yekhethu nephrovinsi iMaputo eMozambique kuqakathekile begodu ngizokundosa ithimba labo somabhizinisi elizokuvakatjhela eMaputo.

Sozokubuthelela imali ezokusebenza ku:

Nkomazi Extension pilot phrojekthi, kunye neSpoon 7B irrigation projekthi.

Sibange vegetable projekti, iprojekti yephrovinsi yokuthengwa kweenTregere zokukhambisa isivunno kunye ne Mlondoli liming projekthi.

Ukuphepha

Siyazi bonyana abantu beprojekti yekhethu ngeze baphepha izelelesi nazisaphakamise imisilakazi yazo enoboyo ngokuthanda ziseba begodu zibulala ngesihluku.

Abentwana nabomma ngeze baphila ipilo engiyo lokka izekekesi nazibagagadlelako begodu zibabulale.

Emizameni yethu yokuqeda ubulelesi, seze ama-opharatjhini amanengi.

i-opharatjhini, Mozazite iyodwa yenza bonyana kubalelwe izilelesi ezidlula ku 12 000 okufakahlangana abarhononelwa bokugagadlela nokubulala. Sikghonile ukubamba iinhlabani ezidlula ku 400 ezifaka hlangana iingidi ezincani nezikulu.

Sibambe ama-opharetjheni amanengi lapho kubanje khona izelelesi ezinengi ebekade zicabanga bonyana zingaphezulu kwehlelo lezobulungiswa. Ngithanda uluthokoza abantu abanikele ngeensetjenziswa ezifana neenkoloyi ekurhebheni icommunity policing Forum ekulweni nobulelesi.

Amakhetho

Sizobe sibambe amakhetho wombuso wendawo lokha unyaka lonawuyokuphela.

Ngibawa bonyana amakhansela athembeke begodu ngokuzithoba avume bonyana aphadhlalaliswe asebenzele iinchema zekhabo zepolitiki. Umthetho weZakhiwo zakaMasipala ngandelela bonyana aboMasipala bahlanganiswe.

Lokhu kutjho ukuhlanganiswa kwabo Masipala begodu nokuphunulwa lwamakhangela.

Indlela le izokurhelebha ukwenza nokuhlalisa kuhle abaMasipala, ukwabiwa kabutjha kweensetjenziswa ukwenza ncono ukunikela ngeensetjenziwa, ukusebenza okungikho nokwehi\liswa kweendleko zokuphatha.

Kuzokurhelebha godu ngokwehliswa komthelo wabomasipala

Ukuthintana nabarholi bendabuko kwenziwe.

Umbuso wendawo

Sizokuragela phambili ngokuqinisa imikhakha yombuso wendawo. Abanye abantu abafuni ukubhadelela imisebenzi, ngalokho bavimbela ukusebenza kwendawo ekulu kuphrovinsi.

Sisebujameni bokukhambela iminyango eminengi yezamalayisense kuphrovinsi ngekama elincane.

Nange ukhohlakele, sizokuthola begodu ngiyathembisa bonyana iinkulu zendlela ezithintekako kilokho zizokubanjwa bezivalelwe ngetronkweni. Ukufaka phakathi nalabo ababarhelebhako navabakhuthazako.

Usikhwama we Phrovinsi wenza begodu ucale ngelihlo elibukhali iinlinganiso seemali zenyanga ikukhandela ukusebenzisa iimali ngokweqileko.

Iindlela zokunciphisa iindleko eziqinileko zenziwe ukunciphisa iindleko.

Amathendara

Ngombana sifuna ukuqinisekisa bona. Siyazikhakhazisa ukumemezela bona sense ihlelo lokufinyelela ngepumelelo ekulu.

Ihlelo ellsenza sithintane nabantu esibasebenzelako. Kilonyaka sizakuragela phambili ngokubika kubantu ngeragelo-phambili lethu.

Isithembiso sethu

Ngokuhlanganyela namabhizimisi, amalunga apphikisako ngokusebenza ngokuhlanganyela nophakathi sizakuyihlangabeza iselele yokukghonwa kwephrovinsi. Sizakuqinisekisa izinga eliphezulu, zezepilo ezikghonekakozawo woke umuntu.

Ngombana ifundo ngaso soke isikhathi silodhlelo sekusasa labantwana bethu, kufanele siqinisekise bonyana boke abantwana banaso.

Ukunikela abantwana leso silodhlelo kufuneka abotitjhere abathwase kuhle khulu kileyo naleyondlu yoku iinkambiso zamathendara zibe khona begodu zikhambisana nekambiso yokungabi nekohlakalo, siqatjhe iphini lomqondisi ukubonelela ikambiso yamathendara.

Angingezelele bonyana eendaweni zama thendara nokutholakala kwawo zizokuba nesandla esiqinileko begodu sizakusebenza ngaphandle komusa nabosomathendara abafumbathisako ukufumana indlela yabo yokungena.

Begodu sizokusebenza ngeenkhulu ezivuma ukufumbathiswa ngaphandle komusa. Okuqakathekile ekubuseni okuhle migomo yokuziphendulela, ukwenza ngokubonakala begodu kungabi nendawo encane yekohlakalo.

Kodwana ukubusa okuhle kungumsebenzi netjisakalo yezepolitiki kuvumbulula imisebenzi emimbi nekohlakalo embusweni wethu we Phrovinsi.

Isibopho nokuziphendulela emphakathini kusemkhathini walongomo. Kukufinyelela fundela nesikolo. Begodu amathuba wamambala wefundo yekholiji nefundo ephakemeko.

Sibeke amazinga aphakemeko. Abafundi, abafundisi, abazali begodu boke abathatha ingcenye kufanele babe nesibopho ngefundo yabantwana bethu. Kufanele babe nokuziphendulela okwedlulelelko.

Kufanele siqinisekise bona boke abotitjhere bayazani iimfundo abazifundisako. Lokhu kutjho bonyana kufanele sinikelel abotitjhera koke ukuthwasisa abakudingako.

Leyo ngiyo kwaphela indlela evulekileko kithi ukufinyelela amazinga aphezulu esizibekele wona.

Thola abantu abanekghono ngendlini yokufundela, thokoza abotitjhera abanekghono lokufundisa begodu nikela boke abotitjhera ukuthwasisa abakudingako.

Njengabazali, njengamalunga womphakathi begodu amasewula Afrika azikhakhazisako kufanele siqinisekise bonyana kunokufunda nokufundisa okukhona eenkolweni.

Asigcine abentwana bethu endlini yokufundela

Sinetjhudu nethuba lokuphila kileziinkhathi zagadesi.

Mnu. Speaker, ihlelo eliHlanganisiweko nelikghonekako lokuthuthukisa kwendawo zemakhaya nakanjani lizakuthoma kilonyaka.

HIV/AIDS

Nikuhlanganyela nayo yoke imikhakha yomphakathi, sizakuragela phambili ithuba elipheleleko kumahlelo we HIV/AIDS.

Sizakuragela phambili ngokwenza amahlelo wokuphandlulula abonakalako okuqakatheka kkwalobubulwelwe.

Soke kufanele sazi bona ubulwelwe lobu akusiyo indaba yezepilo kwaphela, kodwana neyezomnotho, esingakultlogomeliko.

Iinselele

Iselele eqalene nesizululwana sethu kuhlanganisa ukuphatha ngentando yenengi okujulileko, ukwenza umphakathi ongabandlululi ngokwebala, ngobulili, ukugandlelela umoya wokubuyisana, ukwakha isiTjhaba begodu nodusekelana okutjha.

Ekuzinikeleni kwethu ukuphelisa imiphumela yekhethululo, nokuqunisekisa bona zoke iindlela zekhethululo ezenziwa ngobuhlanga, ibala, nofana ngokwekolo kuba yinto yesikhathi esigadungileko.

Kufanele sibe munye sizokwazi ukwena ihlelo/ unmqopho munye, ukuhlangabezana neenselele eziqakathekileko eziqalene nephrovinsi.

Kutjho godu bonyana kufanele kube nokuzinikela okungenamikhawuko nengasikinyeki kithi soke ukuphelisa imiphumela yekhethululo, okuzakwenza ujukhululeka okupheleleko kwabantu bethu, kubasebenzi, kwiinkhungo zezefundo, amapulasi, emakhaya nemadorobheni njll.

Ukuragela phambili kutjho ukuqinisa ukulwa nobelelesi nelohlakalo nokuphelisa emphakathini wethu neenkhungweni amalunga agagadlhelako, ukubulala uqunte izitho, ukubulala, ukwebela abantu bethu nokulimaza ipahla.

Ukulwa nobelelesi

Kutjho ukuqinisa kwethu ukulwa nalabo abasebenzisa iinkhundla zamandla ngokungemthetho nabenza bonyana bahlale eenkhundleni bazinothise endaweni yesitjhaba. Abatlhoga khulu, abangenalitho labo imithombo yenzelwe bona. Lokhu kutjho ukuragelisa phambili umnotho wethu.

Njengombana umnotho wethu ukhula nokuzinikela kwethu ekubulungeni kufanele kubenjalo. Kufanele sisebenze ngamandla ukubikela ibhoduluko.

Kufanele sivikele imifula yethu eentjhefini ezilahliwako ukuqinisekisa bonyana abantu bethu baphefumula umoya ohlanzekileko. Kufanele kube namanzi ahlanekileko wabantu bethu.

Ukuphetha, ikghomo lombuso wethu ukuragelisa phambili iinguquko ezirhabako nokwethulwa kwemisebenzi kunathele khulu embusweni omuhle, into esehliziyweni yesitjhaba esinepumelelo.

Ngivumeleni bonyana ngithokoze zoke iinsebenzi zombuso kuphrovinsi ngokwethemeka kwazo ekujameni nombuso eenkhathini equbudisi.

IPhrovinsi nephasi lenu liyazikhakhazisa ngani nabentwana babo bazonithokoza ingunaphakade ngalokho. Sirorobha imikhono ukuthoma ukuqulana neenkinga eziqalene nephansi lethu. Sinibawa noke bonyana nihlanganyele nathi. Asenzeni iPumalanga insebenze.

Niyanethembisa bonyana ngizakwenza koke okusemandleni ekukholweni nasekwethembeni enikubeke embusweni engiwurholako. Asakheni ikusasa ngokuhlanganyela, begodu sisebenze ndawonye ekwenzweni ipilo encono yabo boke esewula Afrika.

Lona mtlolo orhunyeziweko kaNdunakulu N J Mahlangu wekulumo ayethule ekuvuleni kweSbetha-mthetho sePhrovinsi mhlazi 11 Februwari 2000

^ Back to Top